Riječke medaljice
Na mjestu starije crkvice sv. Vida u središtu Rijeke 1638. godine započinje gradnja istoimene isusovačke crkve. U crkvi se i danas nalazi Riječko raspelo, koje se štuje kao čudotvorno. Vjeruje se da se čudo dogodilo 1296. godine, kada se građanin grada Petar Lončarić razljutio u igri karata pred crkvom te bacio kamen na raspelo, koje je tada prokrvarilo. Tako se na riječkim medaljicama na licu nalazi spomenuto Riječko čudotvorno raspelo, iza kojega je u drugom planu pogled na grad s mora. Na svom naličju medaljice imaju prikaz Ignacija Loyole, osnivača isusovačkog reda, koji stoji u profilu s isusovačkom kapom na glavi i knjigom u ruci. Godine 1796., na 500. obljetnicu čuda, u Rijeci se održalo veliko slavlje, na kojem je sudjelovalo čak 60.000 hodočasnika, a za tu su priliku kovane prigodne riječke medaljice s natpisom na naličju koji spominje ovaj događaj. Sve riječke medaljice ovalnog su oblika i izrađene lijevanjem bronce, a pretpostavlja se da su proizvedene u lokalnoj radionici.
Riječko čudotvorno raspelo pojavljuje se i u kombinaciji s Bogorodicom Passau (Marija Pomoćnica) na medaljicama koje su kovane za passauško hodočasničko kapucinsko svetište u Južnoj Bavarskoj. Svetište postaje posebno popularno nakon habsburške pobjede kod Beča 1683. godine, a Bogorodica Passau počinje se slaviti kao zaštitnica od Osmanlija.
Naličje medaljice, 17./18. stoljeće
Rijeka, Pul Vele crikve
Lice medaljice, 17./18. stoljeće
Rijeka, Pul Vele crikve
Naličje medaljice, prije 1796. godine
Pul Vele crikve
Lice medaljice, prije 1796. godine
Pul Vele crikve
Naličje medaljice, prije 1796. godine
Rijeka, Pul Vele crikve
Lice medaljice s prikazom riječkog raspela i vizurom grada Rijeke, 1796. godina
Lice medaljice, prije 1796. godine
Mošćenice, Portić